Mjesečne arhive: December 2014

Čestitka

BOZIC I NOVA GODINA 2015

BOZIC I NOVA GODINA 2015

* * *

Sretan Božić i uspješna Nova 2015. godina

Среќен Божиќ и успешна Нова 2015 година

Merry Christmas and successful New 2015 year

* * *

želi Vam

* * *

Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj

* * *

23. Rođendan!

1

23 godine marljivog rada na promoviranju makedonske kulture i tradicije…

Pozivnica: “Dani makedonskog filma” u Osijeku

1

 

OSIJEK – POZIVNICA ZA DANI MAKEDONSKOG FILMA

Pozivnica: “Dani makedonskog filma” u Zagrebu

1

 

POZIVNICA ZA DANI MAKEDONSKOG FILMA 2014

Pozivnica: “Dani Koče Racina u Istri”

1

 

Pozivnica – 2014 g. Dani Koče Racina u Istri

Pozivnica: 17. Dani braće Miladinov u Osijeku

1

 

Pozivnica – 17. dani B. Miladinov

Markovi Kuli – svjedok prošlosti

11

 

 

Makedonija obiluje mnoštvom prirodnih rijetkosti od kojih se posebno izdvaja prirodni fenomen stjenovite umjetnosti, poznata tvrđava Markovi Kuli. Kao vječni čuvar i zaštitnik, uzdiže se iznad planinskog masiva Čardak, Krupnik, Grebnik i Tapanče, iznad grada Prilepa. Tvrđava, koja datira još iz vladavine cara Samoila iz 976. godine, ima površinu od oko 15 hektara i jedna je od najvećih monumentalnih, arheoloških i povijesnih atrakcija na Balkanu.

 

Neobična struktura i starost stijena povećava značaj ovoga lokaliteta. Veliki broj grandioznih stijena s čudesnim oblicima i bojama povezane su u 2 paralelna niza, čija se nadmorska visina povećava s juga ka sjeveru, gdje se spajaju s vrhovima Zlatovrv (1422 m) i Lipa (1392 m). Najrazličitiji reljefni oblici smješteni na malim platoima stvorili su se tijekom strukturiranja stijena i hlađenja magme. Među oblicima prepoznaju se figure žabe, lava, guštera, kornjače… Jedna od najatraktivnijih u podnožju Markovih Kula je kamena figura u obliku slona, visoka 8 m. Legenda kaže da je to bilo kultno mjesto za održavanje više rituala. Ljudi koji su činili zla djela dolazili su s vodom za pranje ruku i lica da se očiste. Žene pak, vrtjele su se oko slona sa svijećama u rukama u noćima između petka i subote kako bi smilovali više sile da im daju porod.

 

Markovi Kuli zapravo predstavljaju nekadašnji Prilep, utvrđeni grad s akropolom. To je bio glavni grad srednjovjekovnog kraljevstva, kraljeva Stefana, Dušana, Volkašina i njegovog sina, legendarnog Krale Marka, po kome i tvrđava nosi ime. Prema arheološkim istraživanjima, ovdje je postojao kontinuirani život od 10. do 14. stoljeća. No, ogromni monoliti svjedoče o prisustvu čovjeka još od najstarijih vremena, od prvog naselja Keramija. Lokalitet je pun drevnih grobnica, nastambi, crkava, svetilišta, kao i prastarih kamenih crteža koji potječu iz 7. stoljeća p.n.e. Tvrđava na sjevernom zidu danas ima ostataka od dvojnih dveri i velike stražarske kuće, a na južnom zidu 3 dobro očuvane kule. Nakon smrti Krale Marka 1395. godine tvrđavu okupiraju Turci i život se u njoj gasi. Stanovnici su stvorili novo naselje u podnožju Markovih Kula, zvano Varoš.

 

Od Markovih Kula može se čuti, vidjeti, osjetiti i doživjeti makedonska civilizacijska i kulturna povijest. Ovo pobuđuje veliki interes za razvoj turizma. Markovi Kuli bili su inspiracija za snimanje filmova „Prije kiše“, „Prašina“ i „Zbogom 20. stoljeće“. Ovdje se održavaju brojne kulturne manifestacije i sportska natjecanja, kao što su „Poetsko Markukule“ i „Krali Marko ultramaraton“. Posebno duhovno obogaćivanje daje manastir „Sv. Arhangel Mihail“, gdje se nalazi drugi po starosti zapis ćiriličnog pisma. U tijeku je postupak da Markovi Kuli budu proglašeni spomenikom prirodnih rijetkosti i kulture od strane UNESCO-a.

 

Prilepčani s ponosom prepričavaju i opjevaju bogatu i slikovitu povijest Markovih Kula. Ako se želite vratiti u prošlost, onda morate posjetiti ovaj bezvremenski lokalitet koji duboko u sebi krije tajne velikih kraljeva i svjedoči o jednom drugačijem drevnom vremenu.

 

 

Promocija: „Makedonsko-hrvatska tangenta“ u Skopju

3

 

 

 

Knjiga „Makedonsko-hrvatska tangenta“ autora Saše Georgievskog u izdanju Zajednice Makedonaca u RH, dana 16. listopada 2014. godine predstavljena je makedonskoj javnosti. U Salonu 19.19 u Kulturnom centru u Skopju, o knjizi su govorili hrvatski veleposlanik u Makedoniji, prof. dr. Zlatko Kramarić, bivši makedonski veleposlanik u Zagrebu, mr. Dančo Markovski, prof. dr. Snježana Trojačanec, kao predstavnik Zajednice Hrvata u Makedoniji, prof. dr. Vasil Tocinovski, kao predstavnik Zajednice Makedonaca u Hrvatskoj, a svoje viđenje s aspekta novinara dali su Aleksandar Damovski, glavni urednik portala MKD.mk i Slađana Dimiškova, urednik u „Večer“ i predsjednica Makedonske asocijacije novinara.

Više o tome pročitajte u “Makedonskom glasu” br. 91.

Razgovor: Boris Trajanovski, predsjednik MKD-a „Braća Miladinovci“ iz Osijeka

1

Važno je da zajedno radimo, no i da se zajedno radujemo, kaže novi predsjednik MKD-a „Braća Miladinovci“, Boris Trajanovski, kojega krase jednostavnost i otvorenost. No, i želja da radi. Zašto voda ne stoji, a Boris još manje.

Više o tome pročitajte u “Makedonskom glasu” br. 91.

100. radijska emisija „Makedonska ura“

1

 

 

 

Makedonci iz Zadra ne prestaju iznenađivati sa svojim aktivnostima i predanosti u svemu što organiziraju. Ta njihova upornost i ljubav koju ulažu u svakom od ponuđenih programa uvijek urodi plodom, a dokaz za to ovaj put je i obljetnica 100. radijske emisije „Makedonska ura“, koja se redovito emitira na valovima Radija 057 iz Zadra.

Više o tome pročitajte u “Makedonskom glasu” br. 91.