Zaboravljeni skopski akvadukt

Zaboravljeni skopski akvadukt

 

Prava turistička atrakcija za Makedoniju predstavlja poznati akvadukt – rimski vodovod. Ovaj impresivni arheološki lokalitet nalazi se u neposrednoj blizini Skopja, točnije 2 km sjeverozapadno od grada u skopskom naselju Vizbegovo. Za njega ne postoje precizna arheološka iskapanja i istraživanja, radi čega se ne zna točno vrijeme gradnje i njegovog graditelja, odnosno postoji više pretpostavki. Prema građevinskim karakteristikama, najvjerojatnije potječe još iz ranog srednjeg vijeka, a kasnije je bio obnovljen.

 

 

Poznati kroničar Prokopij smatra da je vodovod bio sagrađen u bizantskom razdoblju od 527.-565. g., u vrijeme vladavine Justinijana I, te se stoga naziva još i Justinijanov akvadukt. Bio je sagrađen s ciljem donošenja vode do antičkog grada Skupi od izvora Lavovec u selu Gluvo na Skopskoj Crnoj Gori. Voda se preko akvadukta prenosila cijevima promjera 25 cm koje su išle u smjeru zapad-istok. Završavao je česmom odakle se punila voda za piće i pojilo blago. Postoji i druga pretpostavka da je akvadukt izgrađen u 15. stoljeću, kada su se u Skopju gradile mnoge nove islamske građevine, džamije i amami, za čije su potrebe bile neophodne velike količine vode.

 

U vezi izgleda, stanja i funkcioniranja ovoga vodovoda, postoji više zapisa, crteža i fotografija poznatih povjesničara, kroničara i stranih putopisaca, čiji se podaci razlikuju. Akvadukt je bio sazidan od kamena i cigli i imao je 200 lukova od kojih je danas ostalo 55, no u Enciklopediji likovnih umjetnosti objavljenoj u Zagrebu 1960. g. piše da se on sastojao od samo 55 luka. Prema podacima iz 1514. g., akvadukt se sastoji od 2 pristupne rampe, 53 masivnih stupova na kojima se oslanjaju 55 temeljna luka i 42 otvora za olakšanje zidne mase. Ukupna dužina vodovoda iznosi 386 m, s visinom Južne rampe od 279,5 m i Sjeverne rampe od 280,5 m, odnosno s nagibom od oko 1 m da se omogući slijevanje vode. Očito je da se radi o izvanrednoj, inventivnoj i opsežnoj investiciji. Neobična arhitektura, izdržljivost i starost čine ovu monumentalnu građevinu turističkim raritetom u Makedoniji.

 

 

Nažalost, već dugo vremena ovaj grandiozni spomenik kulture je zanemaren i ne održava se, a vremenske nepogode samo doprinose da sve više propada i da se oštećuje. Posljednji je put bio obnovljen nakon skopskog potresa 1963. g. Ne smijemo ga zaboraviti, jer je on jedan od tri najsačuvanija vakva objekta koji je na Balkanu opstao do danas, te je ujedno jedini makedonski kulturno-povijesni spomenik ove vrste koji ima ogroman značaj za nas. Radi toga, prema njemu se trebamo odnositi s poštovanjem i dužnom pažnjom, a svatko tko se odluči posjetiti glavni grad Makedonije, preporuka je da posjeti i ovaj drevni skopski akvadukt.

 

One comment on “Zaboravljeni skopski akvadukt

  1. Nake Tufekciev on said:

    Prokopius e sovremenik na Pravda ili Ystinijan so rimskoto ime
    taka do toj ima objaveno edna kniga za gradbite i e prevedena na angliski se vika BUILDINGS ja ima na ovoj link http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Procopius/Buildings/.html

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

*


OBAVEZNO UNIJETI

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>