Mjesečne arhive: February 2014

Zaboravljeni skopski akvadukt

3

 

Prava turistička atrakcija za Makedoniju predstavlja poznati akvadukt – rimski vodovod. Ovaj impresivni arheološki lokalitet nalazi se u neposrednoj blizini Skopja, točnije 2 km sjeverozapadno od grada u skopskom naselju Vizbegovo. Za njega ne postoje precizna arheološka iskapanja i istraživanja, radi čega se ne zna točno vrijeme gradnje i njegovog graditelja, odnosno postoji više pretpostavki. Prema građevinskim karakteristikama, najvjerojatnije potječe još iz ranog srednjeg vijeka, a kasnije je bio obnovljen.

 

 

Poznati kroničar Prokopij smatra da je vodovod bio sagrađen u bizantskom razdoblju od 527.-565. g., u vrijeme vladavine Justinijana I, te se stoga naziva još i Justinijanov akvadukt. Bio je sagrađen s ciljem donošenja vode do antičkog grada Skupi od izvora Lavovec u selu Gluvo na Skopskoj Crnoj Gori. Voda se preko akvadukta prenosila cijevima promjera 25 cm koje su išle u smjeru zapad-istok. Završavao je česmom odakle se punila voda za piće i pojilo blago. Postoji i druga pretpostavka da je akvadukt izgrađen u 15. stoljeću, kada su se u Skopju gradile mnoge nove islamske građevine, džamije i amami, za čije su potrebe bile neophodne velike količine vode.

 

U vezi izgleda, stanja i funkcioniranja ovoga vodovoda, postoji više zapisa, crteža i fotografija poznatih povjesničara, kroničara i stranih putopisaca, čiji se podaci razlikuju. Akvadukt je bio sazidan od kamena i cigli i imao je 200 lukova od kojih je danas ostalo 55, no u Enciklopediji likovnih umjetnosti objavljenoj u Zagrebu 1960. g. piše da se on sastojao od samo 55 luka. Prema podacima iz 1514. g., akvadukt se sastoji od 2 pristupne rampe, 53 masivnih stupova na kojima se oslanjaju 55 temeljna luka i 42 otvora za olakšanje zidne mase. Ukupna dužina vodovoda iznosi 386 m, s visinom Južne rampe od 279,5 m i Sjeverne rampe od 280,5 m, odnosno s nagibom od oko 1 m da se omogući slijevanje vode. Očito je da se radi o izvanrednoj, inventivnoj i opsežnoj investiciji. Neobična arhitektura, izdržljivost i starost čine ovu monumentalnu građevinu turističkim raritetom u Makedoniji.

 

 

Nažalost, već dugo vremena ovaj grandiozni spomenik kulture je zanemaren i ne održava se, a vremenske nepogode samo doprinose da sve više propada i da se oštećuje. Posljednji je put bio obnovljen nakon skopskog potresa 1963. g. Ne smijemo ga zaboraviti, jer je on jedan od tri najsačuvanija vakva objekta koji je na Balkanu opstao do danas, te je ujedno jedini makedonski kulturno-povijesni spomenik ove vrste koji ima ogroman značaj za nas. Radi toga, prema njemu se trebamo odnositi s poštovanjem i dužnom pažnjom, a svatko tko se odluči posjetiti glavni grad Makedonije, preporuka je da posjeti i ovaj drevni skopski akvadukt.

 

Susret s predsjednikom Sobranja RM, Trajkom Veljanoskim

1

 

 

 

 

 

Tijekom dvodnevnog službenog posjeta Republici Hrvatskoj, delegacija Sobranja Republike Makedonije na čelu s predsjednikom Trajkom Veljanoskim, dana 24. siječnja 2014. godine susrela se s predstavnicima udruga makedonske nacionalne manjine u Zagrebu.

Više o tome pročitajte u “Makedonskom glasu” br. 86.

Izložba „Portretni likovi“ Vladimira Veličkovskog

4

 

 

 

 

U organizaciji Zajednice Makedonaca u RH, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RM, dana 29. studenoga 2013. godine u galeriji „Kurija“ u Muzeju Prigorja u Sesvetama održana je izložba „Portretni likovi“ makedonskog slikara i povjesničara umjetnosti Vladimira Veličkovskog.

Više o tome pročitajte u “Makedonskom glasu” br. 86.

Racinov dan u Samoboru

1

 

 

 

 

 

 

Ova, 74. obljetnica izdavanja Racinovih „Bijelih svitanja“ bila je obilježena u subotu 23. studenoga 2013. godine tradicionalnom kulturnom manifestacijom pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine RH i Samoborskog muzeja.

Više o tome pročitajte u “Makedonskom glasu” br. 86.

Makedonske knjige po prvi put predstavljene na „Interliberu“

4

 

 

 

Na 36. Međunarodnom sajmu knjiga „Interliber“ koji je trajao od 12.-17. studenoga 2013. godine, među 240 izlagača svoje je izdavaštvo po ​​prvi put predstavilo i Vijeće makedonske nacionalne manjine Grada Zagreba, zajedno sa Zajednicom Makedonaca u RH i Hrvatsko-makedonskim društvom. Zajednica je osim ponuđenih 31 knjige, promovirala i izdanja glasila „Makedonski glas“, dok su Vijeće i Hrvatsko-makedonsko društvo izložili po pet svojih tiskanih naslova.

Više o tome pročitajte u “Makedonskom glasu” br. 86.

Makedonski glas br. 86

M.G. 86.

Preuzmite Makedonski glas br. 86

Obavijest

Predsjednički izbori u Makedoniji

Drage Makedonke i Makedonci koji živite, radite ili boravite duže od 3 mjeseca u R. Hrvatskoj.

Od dana 16.02.2014. godine, Veleposlanstvo RM u Zagrebu otvoreno je svaki dan od 08:30 do 19:00 sati zaključno sa 07.03.2014. godine, da bi mogli provjeriti je li i Vaše ime u Izbiračkom popisu.

Dana 12.04.2014. godine održat će se redovni izbori za predsjednika Republike Makedonije. Budite i Vi oni što će dati glas da izaberemo najboljeg predsjednika za našu Makedoniju.

Izvolite u Veleposlanstvu na ovaj dan.
S ponosom makedonskim glasajte za dobro Makedonije.

S poštovanjem,
Veleposlanik
Daniela Karagjozoska

Dragan Dautovski

1

 

Dragan Dautovski rođen je 1957. godine u selu Rusinovo, Berovo, Makedonija. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu za glazbenu umjetnost u Skopju, gdje je na odjelu narodnih instrumenata radio kao profesor za instrumente kaval, gajdu i tamburu. On je muzikološki ekspert koji majstorski svira na više od 20 narodnih instrumenata. Jedino Dautovski svira i na unikatnoj terakotnoj kuglastoj flauti okarini, koja datira iz neolitskog razdoblja i čija se starost procjenjuje na preko 6000 godina, a pronađena je 1989. godine na arheološkom nalazištu „Mramor“ do naselja Čaška u blizini Velesa. Flauta izvorno ima tri tona koja se dobivaju iz tri otvora postavljena u obliku trokuta, a Dautovski je na njoj uspio otsvirati čak 16 tonova.

 

Godine 1992. osnovao je narodni ansambl „Mile Kolarovski“, s koim nastupa u Makedoniji i inozemstvu, te ostvaruje veliki broj snimki za MRT. Nakon što je napisao glazbu za film „Prije kiše“, 1995. godine osnovao je grupu „DD Sintezis“, čija je osnovna ideja bila da proučava makedonski glazbeni folklor i folklorno blago. Godine 2000. formira „Dragan Dautovski Kvartet“, u kojem svira i nastupa s Aleksandrom Popovskom (vokal, dajre i klavijature), Bajsom Arifovskom (tambura i kaval) i s njegovim sinom Ratkom Dautovskim (tapan, tarabuka i druge udaraljke).

 

Dragan Dautovski je autor brojnih albuma i djela za instrumentalne sastave i vokalne soliste, grupe i orkestre, koji uključuju narodne makedonske instrumente. Ovaj glazbenik bio je priznat i od strane UNESCO-a 2007. godine. Održao je veliki broj koncerata i s nastupima na glazbenim festivalima diljem svijeta promovira makedonski autentični, tradicionalni etno zvuk. Iz njegovog raznolikog repertoara izvire suptilna umjetnička kreativnost, osobito kada njegovo virtuozno muziciranje na maloj kuglastoj flauti doseže svojevrsnu perfekciju i izražavajući neizrecivo, budi senzibilitet davnih vremena.