Mjesečne arhive: June 2013

Krste Petkov Misirkov

3

  

Krste Petkov Misirkov (s. Postol, Egejska Makedonija, 18. studenoga 1874. – Sofija, Kraljevina Bugarska, 26. srpnja 1926.) bio je makedonski filolog, kodifikator makedonskog književnog jezika i pravopisa, slavist, povjesničar, etnograf, analitičar nacionalno-političkih problema, publicist, ideolog jedinstva makedonskog naroda s inteligencijom, skupljač i proučavatelj makedonskog narodnog stvaralaštva. On je i autor prvoga časopisa suvremenog makedonskog jezika, osnivač i aktivni sudionik u makedonskim znanstveno-literaturnim i nacionalno političkim udrugama u Beogradu, Sankt Petersburgu, Odesi i Sofiji i osoba makedonskog 20. stoljeća. Autor je knjige „Za makedonckite raboti (O makedonskim stvarima)“, časopisa „Vardar“ i velikom broju znanstvenih radova objavljenih u raznim novinama. Pored autorske djelatnosti, bavio se i prijevodom književnih djela, te prikupljanjem narodnih umjetnosti.

  

Objavljivanje knjige „Za makedonckite raboti (O makedonskim stvarima)“ (u Sofiji, 1903.) je ostvarenje ideje o odvojenom makedonskom jeziku. Knjiga Misirkova je politička analiza položaja makedonskog naroda i prijedlog-program za makedonski narodnooslobodilački pokret. Istodobno, ona otkriva asimilacijsku politiku susjednih zemalja usmjerenu protiv makedonskog naroda i protiv makedonskog jezičnog, kulturnog i etničkog identiteta. Časopis „Vardar“ je prvi časopis o znanosti, književnosti i političkim pitanjima makedonskog jezika kojeg je Misirkov tiskao 1905. godine u Odesi.

  

Misirkov je rođen u siromašnoj obitelji. Šest razreda osnovne škole završava u rodnom mjestu na tuđem grčkom jeziku. Nakon toga školovao se u Srbiji i Bugarskoj, te u Rusiji, gdje se zanimavao i sa znanstveno-istraživačkom djelatnošću. Aktivno je sudjelovao u raznim studentskim makedonskim organizacijama. Do studenoga 1918. godine Misirkov je živio u Rusiji i radio na afirmiranju makedonske nacionalne individualnosti. Kasnije, zajedno sa svojom obitelji preselio se u Bugarskoj, gdje je živio i radio do svoje smrti 1926. godine.

  

Promocija: „Sunce“ Anke Rabuzin i „Pjesme iz duše“ Mirjane Majić

3

  

  

  

  

  

Ovogodišnja kulturna manifestacija „Dani makedonske kulture“ MKD-a „Ohridski biser“ iz Zagreba započela je predstavljanjem dvije knjige poezije u izdanju Zajednice Makedonaca u RH, „Sunce“ Anke Rabuzin i „Pjesme iz duše“ Mirjane Majić. Promocija se održala 17. svibnja 2013 godine u dvorani Zelene akcije pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine RH.

Više o tome pročitajte u “Makedonskom glasu” br. 82.

Promocija: Makedonsko – hrvatska tangenta u Splitu

1

  

Knjiga „Makedonsko – hrvatska tangenta“ Saše Georgievskog koja je, kao što kaže sam autor, „kronika djelatnosti jednog dopisnika“, dopisnik „Nove Makedonije“, dana 15. svibnja 2013. godine doživjela je svoju promociju i u Splitu, kao sastavni dio „22. Dana makedonske kulture – Dani Sv. Kirila i Metodija“.

Više o tome pročitajte u “Makedonskom glasu” br. 82.

Makedonska večer u Osijeku

1

  

  

  

Dana 16. ožujka 2013. godine, s početkom u 19 sati, u hotelu „Glaser“ u Osijeku, proslavljena je „10. Makedonska večer“, veselo i s brojnim gostima, kao i priliči ovoj manifestaciji.

Više o tome pročitajte u “Makedonskom glasu” br. 82.

Đavolji zid

5

 

Priča o Đavoljem zidu vrlo je interesantna i tajanstvena. Ovaj nesvakidašnji fenomen nalazi se u ovčepolskoj regiji, 15 km južno od Sveti Nikole pored same desne obale rijeke Bregalnica, na južnim obroncima planine Bogoslovec. Pristup do njega je težak, jer se mora pješice putovati, ali vrijedi svaki korak. Zid se proteže u duljini od pola kilometra, s visinom od 12 m i širinom 2 m, te zadivljuje svojom grandioznošću. Građen od kamenih blokova nepravilnog oblika od kojih svaki teži oko 4 tona i povezani tankim slojem crvenkaste tvari, jedini je po svojoj sкladnosti, originalnosti i ljepoti.

 

O podrijetlu Đavoljeg zida, je li ova građevina djelo čovjeka i prirode, postoje mnoga tumačenja koja razigravaju maštu. Neki stručnjaci kažu da je nastao kao posljedica brže erozije sedimentnih stijena i okolnog zemljišta, i drugi, da je riječ o ljudskoj građevini, jer takvih stijena nema naokolo. Za razliku od znanosti, u narodu postoji vjerovanje da je ovaj zid djelo đavla i otuda i naziv Đavolji zid.

 

Prema ovoj legendi, đavo se okladio s Bogom da će za jednu noć izgraditi zid i preusmjeriti Bregalnicu preko brda prema Ovče Pole da ga poplavi. On je gradio zid takvom brzinom i sigurno bi ostvario svoju namjeru, da se Bog nije poslužio s mudrošću. Da ga spriječi, prije vremena probudio je jednog pijetla koji je propjevao, te đavo nije uspio poplaviti Ovče Pole. Postoji još nekoliko vjerovanja. Jedno je da zid potječe iz rimskog doba i bio je dio nekog tunela, u kojem je Aleksandar Makedonski sakrio veliko bogatstvo od svojih pohoda. No, s velikim klizištima zemlje, samo je zid ostao kao dio tunela. U ovaj mit vjeruju tragači zlata koji godinama prekopavaju područje u potrazi za bogatstvom. Isto tako, govori se da se u neposrednoj blizini zida nalazi izvor čija je kisela voda ljekovita i lokalno je stanovništvo često koristi. Najnevjerojatnije vjerovanje je to da je zid djelo vanzemaljaca, a kao činjenica navode se priče prema kojima u posljednjih 50 godina iznad ovog zida zabilježeno je pedesetak NLO-a.

 

No, Đavolji zid kao tajanstvena zagonetka i danas šuti i prkosi zubu vremena što izaziva veliko poštovanje kod onih koji su ga posjetili.

 

Makedonski glas br. 82

M.G. 82.

Preuzmite Makedonski glas br. 82

Pozivnica: Izložba “Stvaralaštvo makedonskih umjetnika u RH” – Zadar

1

Pozivnica: “16. Dani braće Miladinov” u Osijeku i Đakovu

1