Mjesečne arhive: January 2013

Narodne dosjetke

1

  • Ako u kutiji od šibica ima samo jedna šibica, a ti ulaziš u mračnu prostoriju, što ćeš prvo zapaliti: svijeću ili plinsku peć? (šibicu :) )
  • Koliko kraja imaju dva i pol štapa? (šest :) )
  • Koji je vrh bio najviši na svijetu, prije nego je bio otkriven vrh Mont Everest? (Mont Everest :) )
  • Koliko rođendana ima čovjek na 30 godina? (samo jedan :) )
  • U minuti ide jedanput, u momentu dva puta, a mikako u tisuću godina? (slovo М :) )
  • Neki mjeseci sadrže 30 dana, neki 31, a koliko mjeseci sadrže 28 dana? (svi :) )
  • Koja je razlika između džungle i cipela pijanice? (u džungli ima više majmuna :) )
  • Koje dvije stvari ne možeš imati za doručak? (ručak i večeru :) )
  • Četvoro je prijatelja hodalo po kiši, trojici je pokisnula kosa, a četvrtom ne? (četvrti je bio ćelav :) )
  • U desnom kutu kravje štale nalaze se krave. Gdje će biti bikovi? (u štali za bikove :) )
  • Bila su dva dobra mesara, jedan visok, drugi nizak. Visoki je otac niskome, a niski nije sin visokome? (otac i kćer :) )
  • Uzima iz tvoje pameti, stavlja u bijelo drvo odakle nikada ne može izaći, a svi je upotrebljavaju? (olovka :) )
  • Koliko jabuka možeš staviti u praznu torbu? (samo jednu :) )
  • Koja je razlika između 100 i 1000? (samo jedna nula :) )
  • Koji dio Londona je u Francuskoj? (slovo N :) )
  • Razgovaraju dva čovjeka: Tvoja je majka svekrva moje. Što su bili oni? (otac i sin :) )
  • Moja je domovina Arabija, u Europi me zovu crnčić, i svi me vole i kupaju me u vrućoj vodi? (kava :) )
  • Koliko je dvoje otaca i dva sina? (troje :) )
  • Zašto majka malu djevojčicu oblači u roza, a dječaka u plavom? (zato što ne mogu sami :) )
  • Zašto lastavice i neke druge ptice zimi lete na jug? (zato što je daleko za pješačiti :) )
  • Je li dozvoljeno da se čovjek oženi sa sestrom svoje udovice? (nije jer je umro :) )
  • Do kuda zec bježi u šumi? (do sredine šume :) )
  • Makedonski avion srušio se na hrvatsko-slovenskoj granici. Gdje će biti zakopani preživjeli putnici? (nigdje jer su preživjeli :) )
  • Ti si moj sin, ja ti nisam otac. Što sam ti ja? (majka :) )
  • Tri djevojke ispod jednog kišobrana i nijedna nije pokisla? (nije bilo kiše :) )
  • Kada je vol najteži? (kada te nagazi :) )
  • Zašto muškarcima kosa sijedi ranije, a brkovi kasnije? (zato što je kosa starija :) )
  • Gdje vol ima najviše mesa? (ispod kože :) )
  • Ako ti liječnik da 3 tablete da ih piješ na pola sata, koliko ti vremena treba da ih popiješ? (jedan sat :) )
  • Koliko zalogaja čovjek može pojesti na tašte? (samo jedan :) )
  • Ako odeš na spavanje u 8 sati, a naviješ sat u 9 sati ujutro, koliko ćeš sati spavati? (samo jedan :) )
  • Kada zec napuni godinu dana, što radi? (ide u drugu godinu :) )
  • Kada patka počne plivati? (kada uđe u vodu :) )
  • Zašto je Krale Marko jahao na bijelom konju? (jer nije bio crn :) )
  • Da li može noćni čuvar uzeti mirovinu ako umre danju? (ne može jer je umro :) )
  • Neki je seljak imao 29 ovaca. Sve su mu umrle osim 6. Koliko mu je ovaca ostalo? (šest :) )

Narodne zagonetke

1

  • Stvara zrak, živi bez tijela, sluša bez uši, govori bez usta (jeka)
  • S jednim ognjištem cijeli se svijet grije (sunce)
  • Oko kuće ide, ulazi u nju, a ništa ne dira (sunce)
  • Ima četiri noge i pleća, a ne može hodati (stolica)
  • Crveni djed zaključan sjedi (vino)
  • U jednoj bačvi dvije sorte vina (jaje)
  • Bijela plahta cijelu zemlju pokrila (snijeg)
  • Baka zijeva, djeda visi (bunar i kanta)
  • Prvo ćeš je dati, a zatim ćeš je držati (riječ)
  • Plavi vrtlog dna nema (zrcalo)
  • Ako me upotrijebiš bićeš ti, ako me ogrebeš neće biti nitko (zrcalo)
  • Tebi pripada, a drugi ga koriste (ime)
  • Crni arapin na vratima visi (ključ)
  • Uvijek dolazi, ali nikada ne ostaje (sutra)
  • Dugi Todor bez kostiju (dim)
  • Nemam ni ramena, ni leđa, a nosim veliki teret (most)
  • Bijesna kuja u šumi laje (sjekira)
  • Od kuće do kuće ide, a unutra ne ulazi (ulica)
  • Zube nema ali ujeda (zima)
  • Crno uže po zemlji se vuče (mravi)
  • Tijelo i riječi ima, a usta i glavu nema (knjiga)
  • Pamet daje, a ne govori (knjiga)
  • Sama pameti nema, a drugome daje (knjiga)
  • Svatko plače za njim, a nitko ne ide s njim (mrtvac)
  • Onaj koji ga kupuje ne upotrebljava ga, a onaj koji ga upotrebljava ne vidi ga (mrtvački sanduk)
  • Cijeli je život vezana, a kad je puste, vode je na klanje (lubenica)
  • Šarena, šarena, s rukom se ne hvata (zmija)
  • Na jednoj nozi sjedi, a srce joj je u glavi (zelje)
  • Sama baka kuću nosi (kornjača)
  • Sivi sokol pod zemljom leti (ralo)
  • Crno stavi, a crveno izvadi (željezo)
  • Naprijed ide, natrag se ne vraća (vrijeme)
  • Koliko ih praviš, toliko ih iza sebe ostavljaš (tragovi)
  • Bijela pogača na opekama visi (mjesečina)
  • Ona je bila ovdje još od postanka svijeta, a pojavila se cijela prije mjesec dana (mjesečina)
  • Koža mu je crna, a srce mu je bijelo (kesten)
  • Oko drveta ide, a u njemu ne ulazi (kora)
  • Glava u šumi, rep u moru (rijeka)
  • Niče u šumi, put sama pravi, dok susretne more, u njemu se davi (rijeka)
  • Danju i noću putuje bez prestanka (rijeka)
  • Prolazi ispred sunca, a ne stvara sjenu (vjetar)
  • Crni medvjed po planini bježi (magla)
  • Stari djed na opekama leži, ne pomjera se (dimnjak)
  • Gola sam, a cijeli svijet oblačim (igla)
  • Gdje joj je glava nema oka, gdje joj je oko nema glave (igla)
  • Dvije sestre sve gledaju, a same sebe se ne mogu vidjeti (oči)
  • Evo je, eno je, nema je (iskra)
  • Ako je hraniš živjet će, ako joj daš vodu umrijet će (vatra)
  • Jedan ploča pokriva cijeli svijet (nebo)
  • Starci s bijelim bradama ne mogu se stići (valovi)
  • Cijeli te dan stišće, a oslobodi te kad spavaš (remen)
  • Hladna zmija na vratu visi (ogrlica)
  • Kroz njega ideš, a ne vidiš ga (zrak)
  • Podigni je – plače, polegni je – šuti (gajda)
  • Riknu vol u mračnom dolu, čule lisice digle repove (bubanj)
  • U svatove ga zovu, tamo batine dobija, glas mu se čuje tko zna do kuda (bubanj)
  • Po planinama i poljima ide, a nikada se ne pomjera (put)
  • Mjere nema i broja nema (put)
  • Gradove i sela ima, kuća nema, planine ima, drvjeća nema, rijeke i jezera ima, vode nema (mapa)
  • Ima dvije kralježnice i na tisuće rebara (željeznička pruga)
  • Puna pećina klincima (usta)
  • Sivi sokol svisnu, zemlja se stisnu (led)
  • Po stepenicama ide gore i dolje, a ne kreće se (tepih)
  • Brat i sestra jure se i ne mogu se stići (dan i noć)
  • Živo savijeno iglama nabijeno (jež)
  • Na stolu se stavljaju, sjeku se, ali se ne jedu (karte)
  • Sav drven u glavi crven (šibica)
  • Dva brata blizanca, oči imaju a ne vide, jezik imaju a ne govore i oba zajedno umiru (cipele)
  • Više od čovjeka, a niže od pijevca (kapa)
  • Kako da je baciš na noge pada (mačka)
  • Ti je prazniš, a ona je sve veća (rupa)
  • Na sunce izlazi, a kad je oblačno skriva se (sjena)
  • Što je najbrže na svijetu (pamet)
  • Za jednoga je puno, za dvoje dovoljno, a nikako za troje (tajna)

Kolede

7

 

Badnjak ili Kolede naziva se dan prije rođendana Isusa Krista (Božić), prema kršćanskoj tradiciji. Riječ Božić dolazi iz staroslavenskog jezika i znači „biti budan“. Prema Julijanskom kalendaru po kojem se upravlja Makedonska pravoslavna crkva, Badnjak pada 6. siječnja svake godine, a Božić 7. siječnja. Bit blagdana je radost kršćana prije velikog dana – Kristovo rođenje. Istodobno, s ovim danom završava i Božićni post.

 

Tradicionalno, u Makedoniji obitelj se okuplja za večeru na Badnjak. Priprema se bogata gozba isključivo s posnom hranom: pite, sarma, grah, krumpir, zeljanica, riba, voće, posni kolačići i drugo, što bi trebalo osigurati bogati urod sljedeće godine. Običaj je da se nakon večere sofra ne diže, već skupa s hranom ostaje tako cijelu noć.

 

* * *

„Bakšiš, bakšiš parička,
baba mesi banička,
vo banička parička,
bakšiš, bakšiš parička!“

* * *

Na Badnjak se dom ukrašava s hrastovim granama – badnjakova grančica. Hrast simbolizira dugovječnost, snagu, zdravlje, izdržljivost. Vjeruje se da će se unošenjem ovog drva u dom, njegova svojstva prenijeti na ljude u domu. U svakoj kući mijesi se obredni kruhić nazvan „kravajče“, u kojem se stavlja novčić – obično srebrni. Uvečer kada svi sjednu na večeri, domaćin, nakon što se prekriži i blagoslovi trpezu, krši „kravajče“ na toliko dijelova koliko ima članova obitelji, ostavljajući još po jedan dio za Boga i za kuću. Kome će novčić pasti vjeruje se da će imati zdravlja, uspjeha i sreće tijekom cijele godine.

 

Bogati običaji i vjerovanja na Badnjak povezani su s obrednom vatrom kao i s gorenjem drva nazvanog „Badnik“ ili „Badnikojca“. Vezano za obredne koledarske vatre je i običaj „Koledica“. I danas kao i u prošlosti, i u selima i u gradovima u svim krajevima Makedonije, manje ili veće grupe djece pale vatru i preskaču je.

 

Rano ujutro na Badnjak, djeca pjevaju i idu po kućama gdje dobivaju darove kao što su: novac, orasi, kesteni, jabuke, naranče i slično. Ovo su tri najpjevanije koledarske pjesme:

* * *

„Kolede, lede
padnalo grede
utepalo dede
dede se mači
baba go kvači
so četiri jajca
guskini, šatkini.
Denes e Kolede,
utre e Božić
će koleme tele
tele vika lele
ne kolete mene
će vi kupam zelje
da mesite pita
da jadete site.
Koledeeeeeeeeee…!“

* * *

„Koj što spie neka stane
neka mesi kolačinja
kolačinja za dečinja,
ako nema kolačinja
neka dade jabolčinja,
ako nema jabolčinja
neka dade bombončinja,
ako nema bombončinja
neka dade paričinja,
ako nema paričinja
neka dade se što ima.
Koledeeeeeeeeee…!“

* * *

„Siva, siva golubice
kade si se osivila,
tamu gore na neboto
što praveše dedo Bože
od zlatni čaši pieše vino.
Tanani, tanani
na dedo opinci
na baba nalani
na dečinja sandalčinja.
Koledeeeeeeeeee…!“

* * *

Teškoto oro

3

 

„Svatko zna kako se igra, ali malo tko zna kako ga igrati. Jer je teško, mučno, izvija se od muke i boli Makedonca-pečalbara, Makedonca-otkornatika.

Udarci na bubnju i pisak zurli. Strojni, ponosni muškarci polako formiraju krug. Orovodac s crvenim rupčićem u desnoj ruci daje znak da se igraorci uhvate za ruke. Oro počinje. Mirnim podizanjem desne noge i savijanjem koljena, počinje makedonska priča neprobola i muke, prkosa i nepokora…“

 

Teškoto oro smatra se jednim od najljepših i najtežih makedonskih ora. O njemu je mnogo napisano i mnogo govoreno, jer predstavlja važno djelo makedonskog glazbenog folklora. Zemljopisno, kao i nošnje u kojima se igra, potječe iz sjeverozapadne Makedonije (Lazaropole, Galičnik), na planini Bistra.

U osnovi potječe iz trenutaka kada pečalbari odlaze na rad u inozemstvo. Plesali su ga muškarci na kraju sela, gdje su se najbliži razdvajali prije no krenu na put prema nepoznatim iscrpljujućim radom u tuđini. No, s vremenom postaje himna, ne samo pečalbarstvu, već i svoj težini i gorčini prikupljeni u makedonskim dušama kroz bezbroj stoljeća ropstva.

Pleše se kao otvoreno oro u pratnji zurli i bubnja. Prvi dio, sa sporim tempom, izvodi se s teškim usporenim i odmjerenim koracima, koji se u drugom dijelu ubrzavaju. Tijekom plesa, naizmjenično se zamijenjuju koraci i skokovi.

Oro je bilo inspiracija mnogim umjetnicima kao pjesniku Blaže Koneskom za pjesmu „Teškoto“ i skladatelju Todoru Skalovskom za zborsku kompoziciju „Makedonsko oro.“

 

Tajne Devinih kula i pećine Pešne

3

 

U zapadnom dijelu Makedonije, u središtu područja Poreče, udaljeno na oko 8 km od malog gradića Makedonski Brod, u pravcu Samokova nalazi se slikovito planinsko selo Devič, smješteno u prekrasnoj zelenoj netaknutoj prirodi koju su stanovnici uspjeli sačuvati sa svojom vjekovnom izoliranošću. U njegovoj blizini, na vrhu jednog uskog stjenovitog brda koje je s tri strane zaokruženo tokom Devičke rijeke, izdižu se Devine kule, ostaci tvrđave iz 14 stoljeća. Od lokaliteta ostao je samo mali dio, no po debljini zidova od dva metra može se zaključiti da je bila ogromna tvrđava koja je u to vrijeme predstavljala centar življenja cijelog kraja.

 

Na drugom brdu preko puta, s desne strane po dolini rijeke Treska u porečkoj oblasti nalazi se jedna od najvećih pećina, Pešna. Premda ne jako duboka, ona ima grandiozni ulaz dimenzija 16,8 х 52,4 m i stropa od 30 m visine. Iz sjevernog dijela pećine, nakon kiša i snijega izbija rijeka-ponornica Pešna, koja po ljeti u potpunosti presuši. U pećini je otkriveno da na 200 m ispod zemlje ima jezero sa živim ribama, što je atrakcija za turiste. Na samom ulazu postoje ostaci zidina srednjovjekovne utvrde i crkve. Danas je pećina Pešna spomenik prirode.

 

Zanimljive su priče o ovim znamenitostima. Pretpostavlja se da su kule iz vremena junaka Krale Marka. On je imao nekoliko sestara. Najstarija, ljepotica Deva, živjela je u kulama. One su po njoj bile nazvane Devine kule, a otuda je i selo dobilo ime Devič. Pešna, druga sestra Krale Marka, živjela je u tvrđavi kraj velike pećine koja se vidi od Devinih kula. Pećina je po njoj dobila ime. Inače, Pešna je u novinama „New York Times“ opisana kao identična izmišljenim pećinama u knjizi „Gospodar prstenova“.

 

Misteriozne su tajne Devinih kula i pećine Pešne. Stanovnici sela Devič i dandanas žive s ovim legendama koje samo upotpunjuju ljepotu Porečija i privlače turiste da ga posjete.