Mjesečne arhive: September 2012

Todor (Toše) Proeski – pjevač

1

 

„Da se bar mogu probuditi
u svijetu ljubavi
bez starih dugova
i ovih nakaza što su me stalno pratile….“
(odlomak iz pjesme „Igra bez granica“)
 

 

Todor (Toše) Proeski je bio najpopularniji pjevač u Republici Makedoniji i jedna od najvećih zvijezda na balkanskoj glazbenoj sceni, gdje je doživljavan kao zaštitni znak Makedonije. Bio je čovjek koji je znao pokazati ljubav, vjeru, spokoj, čovječnost i prije svega, humanost.

 

 

Toše Proeski je rođen 25. siječnja 1981. godine u Kruševu. Njegovi roditelji Dominika i Nikola još dok je bio dijete primijetili su da posjeduje glazbeni talent, te su tako usmjerili njegov životni put. Prvi njegov javni nastup bio je 1992. godine na festivalu „Zlatno Slavejče“ s pjesmom „Jas i mojot dedo“ otpjevanom na vlaškom jeziku. Glazbenu karijeru započinje nastupom na prilepskom festivalu „Melfest 1997.“, gdje i pobjeđuje izvodeći pjesmu „Yesterday“ od Bitlsa (The Beatles). Put ka zvijezdama otvaraju mu pjesme „Pušti me“ (1997) i „Ostani do kraj“ (1998).

 

Ima usku suradnju s Grigorom Koprovom, Željkom Joksimovićem, Leontinom Vukomanović, Marinom Tucaković, Borom Đorđevićem, Mirom Buljanom, Antonijom Šolom, Karolinom Gočevom, Toni Cetinskim, Anjom Rupel, Miroslavom Rusom, Esmom Redžepovom, Geoffrey (Jeff) Beck-om i velikim brojem drugih utjecajnih balkanskih i svijetskih glazbenika i skladatelja. Smatra se da podem u njegovoj karijeri započinje izvedbom pjesme „Tvoite bakneži na moite beli košuli“ na Skopskom festivalu 1999. godine. U međuvremenu Toše postaje dio producentske kuće „Avalon“, gdje ostaje sve do istjecanja njegovog ugovora u travnju 2002.

 

Slijede brojni nastupi, festivali, nagrade… osvajao je top-liste u Makedoniji, Srbiji, BiH, Hrvatskoj i Sloveniji, punio je koncertne dvorane i najvažnije od svega, carovao je u srcima tisuće obožavatelja. 2001. godine po glasovima čitatelja „Večera“ proglašen je za TV osobu godine.  2003. pobjedio je na „Beoviziji“, a na „Euroviziji“ 2004. u Turskoj, sudjelovao je s pjesmom „Life“ (engleska verzija pjesme „Angel si ti“) i plasirao se na 14. mjestu. 2007. s pobjedom na „Hrvatskom radijskom festivalu“ osvoio je „Gran-pri“ u kategoriji pop-rok i urbana glazba. Iste godine, koncert koji je održao u Beogradskoj Areni bio je spektakularan. Zadnji koncert održao je u Makedoniji dana 5. listopada 2007. godine na Gradskom stadionu u Skopju pred više od 40.000 posjetitelja. Koncert je bio humanitaran i namjenjen obnovi osnovnih škola u Makedoniji.

 

 

Toše 2003. godine dobija nagradu za humanost „Majka Tereza“ i postaje regionalni ambasador UNICEF-a. 2004. ponovno je odlikovan od UNICEF-a titulom Ambasador dobre volje. Njegov zaštitni znak je poznati izraz „Ve sakam site“.

 

Albumi: „Nekade vo noćta“ (1999), „Sinot Božji“ (2000), „Ako me pogledneš vo oči“ (2002), „Ako me pogledaš u oči“ (2002), „Den za nas“ (2004), „Dan za nas“ (2004), DVD „Toše Proeski – stadion ’04 – Live“ (2004), „Po tebe“ (2005), „Pratim te“ (2005), „Božilak“ (na engleskom: Rainbow) (2006), DVD „Toše Proeski – stadion ’06 – Live“ (2006), DVD „Toše Proeski – Live Skenderija ’06“ (2006), „Igri bey granici“ (2007), „Igra bez granica“ (2007), DVD „Toše Proeski – Live ’07, Beogradska Arena“ (2008), „The hardest Thing“ (2009), DVD „Toše Proeski – stadion ’07 – Live“ (2009), „Toše i prijatelite – Se’ ušte sonuvam deka sme zaedno“ (2010), „So ljubov, od Toše“ (2011).

Hitovi: „Čija si“, „Nemaš ni blagodaram“, „Tajno moja“, „Ako me pogledneš vo oči“, „Soba za taga“, „Life“, „Žao mi je“, „Koj li ti grize obrazi“, „Lagala nas mala“, „Po tebe“, „Srce nije kamen“, „Veži me za sebe“, „Nikoj kako tebe ne baknuva“, „Mesečina“, „Volim osmijeh tvoj“, „Bože, čuvaj ja od zlo“, „Igri bez granici“, „The Hardest thing“, „Se’ ušte sonuvam deka sme zaedno“ i puno drugih.

 

Toše Proeski gubi svoj život 16. listopada 2007. godine u tragičnoj prometnoj nesreći na putu Zagreb – Lipovac kod Nove Gradiške u Hrvatskoj. Posthumno je proglašen zaslužnim građaninom Makedonije. Dan njegovog sprovoda, 17. listopad, bio je proglašen Danom nacionalne žalosti u Makedoniji.

 

TOŠE, VOLIMO TE SVI!

Etno grupa “Baklava”

4

 

Makedonska glazbena etno grupa „Baklava“ osnovana je 2005. godine, a trenutno je sačinjavaju članovi Elena Hristova (vokal), Dejan Sibinovski (def), Dejan Teodosievski (violončelo) i Đorđi Klinčarov (tambura), ali surađuje i s drugim glazbenicima. Obradom tradicionalnih makedonskih folklornih pjesama, kao i stvaranjem autorskih pjesama, oni su proteklih godina izgradili specifični, minimalistički (vokal, dva žičana instrumenta i narodne udaraljke), akustični zvuk i ambientalni performans kao značajni dio makedonske, no i svjetske glazbe, a njihovi su rasprodani koncerti dokaz da se ova grupa etablira na vrhu najboljih makedonskih etno izvođača.

 

„Od lisjeto vo hor što nežno šumi
Ezgija koža što ni eži
Uzrevaat stihoj novi rožbi
Utrobi so radost što ni polnat…“
(odlomak iz pjesme „Psalm“, glazba: E. Hristova, tekst: V. Martinovski)
 

Do sada je „Baklava“ izdala tri albuma. Prvi je album naslovljen po grupi „Baklava” (2007). Ovaj je album koncertni, dok je drugi album „Kalemar“ (2008) studijski i uglavnom autorski. Treći najnoviji album „Me mankas Mucho (Jako mi nedostaješ)“ (2011), stvaran je na tragovima sefardske tradicionalne glazbe, ujedno spajajući više glazbenih stilova, kultura i jezika, pored makedonskog i ladino jezika.

Nakon brojnih nastupa u Makedoniji i Europi, albuma, glazbenih spotova, dokumentarnog filma, etno grupa „Baklava“ s nekoliko svojih pjesama sudjeluje i u igranom filmu „Treće poluvrijeme“ Darka Mitrevskog.

Pozivnica: “Dani makedonske kulture” u Zagrebu

POZIVNICA DANI MAKEDONSKE KULTURE II DIO 2012 HR

 

POZIVNICA DANI MAKEDONSKE KULTURE II DIO 2012

21. Dani makedonske kulture – Sv. Kiril i Metodij – Split

7

 

 

 

 

 

 

 

„21. Dani makedonske kulture – Sv. Kiril i Metodij“ koje održava MKD „Makedonija“ iz Splita, a u organizaciji Zajednice Makedonaca u RH, ove godine počeli su 14. travnja, a završili 25. svibnja. Manifestacija je počela u prostorijama MKD-a „Makedonija“ u Splitu dana 14. travnja otvaranjem izložbe ikona „U susret Uskrsu” umjetnice Vere Bulović-Ismailovski iz Zagreba. Dana 14. svibnja najstarije makedonske dnevne novine „Nova Makedonija“ u prostorijama Europskog pokreta u Splitu održale su svoju treću Svečanu akademiju. Odmah idući dan, 15. svibnja, bila je otvorena izložba slikarsko-kopaničarske kolonije „Papradinski majstori“ iz Velesa, RM. U Bogosloviji Splitsko-makarske nadbiskupije u Splitu dana 25. svibnja bila je održana Svačana akademija MKD-a „Makedonija“. Manifestacija je završila u prostorijama MKD-a „Makedonija“ u Splitu dana 26. svibnja, održavanjem promocije dviju zbirki pjesama „Nostalgija i ljubav“ autorice Mirjane Majić i „Sjaj slomljenog kristala“ autorice Elizabete Petrovske.

Više o tome pročitajte u “Makedonskom glasu” br. 77.

Po “Aleji glagoljaša” u Istri

4

 

 

 

 

Manifestacija „Dani glagoljaša u Istri“ koja se održala u organizaciji Zajednice Makedonaca u RH, a pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine pri Vladi RH, započela je studijskim putovanjem po „Aleji glagoljaša“, smještena između Roča i Huma, gdje se nalaze 11 spomenika, među kojima i Sv. Kirila i Metodija i Sv. Klimenta. Članovi i gosti MKD-a „Sv. Kirila i Metodija“ iz Istre, dana 24. svibnja, u čast „Sv. Kirila i Metodija“ prošli su ovaj put i prisjetili se života i djela svetih braća.

Više o tome pročitajte u “Makedonskom glasu” br. 77.

15. Dani braće Miladinov u Osijeku i Đakovu

8

 

 

 

 

 

 

„Dani braće Miladinov“ započeli su dana 18. svibnja 2012. godine otvaranjem izložbe slika – Ciklus reljefa (crveno, ljubičasto, bijelo) Krunislava Stojanovskog u Osijeku, poznati makedonski umjetnik koji živi i stvara u Zagrebu. Nastavili su se dana 19. svibnja organiziranjem tradicionalne „Makedonske večeri“. Dana 4. lipnja na manifestaciji u Osijeku bio je predstavljen Branko Cvetkoski iz Makedonije, pjesnik-dobitnik nagrade „Braća Miladinovci“ na Struškim večerima poezije, a dana 5. lipnja nastavili su se u Đakovu s prijemom kod gradonačelnika, posjetom i polaganjem vijenaca na grobu biskupa Josipa J. Strossmayera u Đakovu i prijemom kod nadbiskupa Srakića. Gradu Đakovu, osječani su darovali predstavljanje pjesnika Branka Cvetkoskog s prigodnim programom sekcija Društva.

Više o tome pročitajte u “Makedonskom glasu” br. 77.

Izložba “Stvaralaštvo makedonskih umjetnika u RH” – Zadar

3

 

 

 

 

Kao kulturna manifestacija „Stvaralaštvo makedonskih umjetnika u RH“, dana 8. svibnja 2012. godine MKD „Biljana“ iz Zadra u organizaciji Zajednice Makedonaca u RH, u Gradskoj knjižnici Zadar otvorila je izložbu tapiserija „Nešto novo, nešto drugačije“ autorice Anke Rabuzin iz Zagreba.

Više o tome pročitajte u “Makedonskom glasu” br. 77.

Šarenilo leptira

Пругаста пеперутка (Iphiclides podalirius)

Za ljepotu nadaleko poznatog kanjona Matka pisali smo mnogo puta do sada. No, ovaj put ćemo se osvrnuti na njegovo šarenilo – prekrasnim raznobojnim leptirima koje on brižno čuva u svojim zelenim njedrima.

 

 

Ime leptir dolazi od starogrčke riječi “λεπίδος” – ljuska i “πτερόν” – krilo. Rasprostranjeni su širom svijeta. Kostur im je vanjski i imaju šest nogu kojima prepoznaju hranu. Hrane se s nektarom iz cvjetova, ali i s dozrelim voćkama. Mirisni organ su im njihova ticala. Leptiri mogu letjeti i do 1.600 km. i poznati su kao veliki migranti. Njihov životni ciklus ima 4 faze: jaje, ličinka, kukuljica i odrasli, a žive do 4 tjedna.

 

 

U svijetu postoji više od 150.000 tisuća različitih vrsta leptira. U Makedoniji ima 202 vrste dnevnih leptira, što predstavlja oko 50% njihovog ukupnog broja u Europi. Samo na Matki i na području rijeke Treska ima 119 vrsta dnevnih i 140 vrsta noćnih leptira, a susreću se i 77 vrsta balkansko endemskih malih leptira i još 18 drugih vrsta koje su nove za znanost. Neki od njih su na rubu izumiranja jer ih kolekcionari nezakonito prikupljaju. Poznatije vrste leptira s ovog područja su: Prugasti leptir (Iphiclides podalirius), Lastin rep (Papilio machaon), Crni Apolon (Parnassius mnemosyne), Poliksenov leptir (Zerynthia Polyxene), Zeljar (Pieris brassicae), Planinski bijelac (Pieris ergane), Kruperov bijelac (Pieris krueperi), Mrtvački plašt (Nymphalis antiopa), Dnevni paunovac (Inachis iO) i Admiral (Vanessa atalanta). Leptiri Monteveluči (Boloria graeca) kojeg ima na Pelisteru i Čingova okatka (Pseudochazara chingovskii/Macedonian Grayling), svijetlo sivi leptir kojeg susrećemo samo na Pletvaru i nigdje drugdje, najpoznatije su endemične vrste leptira u Makedoniji. Čingova okatka je simbol Makedonije i oslikana je na poštanskoj marci.

 

 

Zaštitimo ove prekrasne leptire da bi naši budući naraštaji mogli uživati ​​u njihovoj ljepoti.

Čestitka

1

Neka Vam je čestit i za mnogo godina

* 8. Rujan *

Dan neovisnosti Makedonije!