Mjesečne arhive: May 2012

Kruševska kuća

1

 

Kruševska je kuća po svojoj ljepoti nadaleko poznata, pa grad radi svoje arhitekture nazivaju i grad-muzej. Panorama Kruševa u obliku lepezastog amfiteatra je jako interesantna, a kuće su poredane stepenasto po terenu, tako da se dobije dojam da gledate jednu cjelinu ispunjenu s mnoštvo prozora, terasa i krovova. Stare su kuće građene u duhu tradicije krajem 18. stoljeća i tijekom 19. stoljeća od iskusnih makedonskih graditelja mijačkog kraja i svaka od njih predstavlja pravo umjetničko djelo.

 

Kuća je zatvorenog tipa s pravokutnom ili kvadratnom osnovom i predstavlja kombinaciju lijepog i praktičnog. Većinom se sastoje od prizemlja i dva kata. Unutrašnjost je rađena od drveta, što kući daje posebnu toplinu. U prizemlju se nalaze zajedničke prostorije, a gore su sobe za dnevni prestoj, spavanje i sobe za goste. Interijer ukrašavaju naslikani zidovi i stropovi u gostinjskim sobama i čardacima s umjetničkim crtežima, portretima obitelji i slično. Fasade su najljepši dio kuća s raskošnim terasama, erkerima i timpanonima. Terase imeju dekorativne željezne ograde.

 

Jedna od najreprezentativnijih kruševskih kuća je kuća obitelji Talesku koju je 1875. godine izgradio kruševski arhitekt Kirju Gogu kao svoju obiteljsku kuću. Ona se sastoji od prizemlja i dva kata s dvije glavne fasade, terasa, francuski balkon i timpanon. U prizemlju su gospodarske prostorije, na prvom su katu prostorije za domaćine, a na drugom su gostinjske sobe. Ova tipična kruševska kuća s estetskim izgledom i funkcionalnošću predstavlja karakteristični spoj istočnih i zapadnih utjecaja, istodobno zadržavajući svoju originalnost i autentičnost.

Karolina Gočeva – pjevačica

1

 

Karolina Gočeva (rođena 28. travnja 1980. u Bitoli) je poznata makedonska pop pjevačica zabavne glazbe. Veliki uspjeh postiže u Makedoniji, Srbiji, BiH i Crnoj Gori, a od 2007. godine, poznata je i široj hrvatskoj javnosti, jer nastupa na Hrvatskom radijskom festivalu.

Svoj prvi javni nastup imala je s 11 godina kada je nastupala na dječjim festivalima u Bitoli i Štipu. Do sada je snimala pjesme na makedonskom, engleskom, srpskom i hrvatskom jeziku. Imala je i vrlo uspješne duete s Tošem Proeskim, Akijem Rahimovskim i grupom Flamingosi.

 

2002. godine predstavljala je Makedoniju na Euroviziji u Tallinnu, Estonija, s pjesmom “Od nas zavisi” i osvojila 19. mjesto. 2007. godine u Helsinkiju, Finska, po drugi put predstavlja Makedoniju na Euroviziji i zauzima 14. mjesto s pjesmom “Mojot svet”.

Albumi: “Mamo, pušti me”, 1992.; “Jas imam pesna”, 2000.; “Zošto sonot ima kraj”, 2001.; “Znaes kolku vredam”, 2003.; “Vo zaborav”, 2005.; “Makedonsko devojče”, 2008.; “Kapka pod neboto”, 2010.

 

Tome Serafimovski – kipar

1

 

Tome Serafimovski (rođen 14. srpnja 1935. godine u selu Zubovce kod Gostivara, Makedonija) je makedonski kipar. Osnovnu školu završio je u Gostivaru. U Splitu je 1957. godine završio srednju umjetničku školu, odsjek kiparstva, u klasi profesora Željka Radmilovića, a surađuje s profesorima Ivan Mirković i Marin Studin. Istodobno je tri godine radio kao slikar-scenograf u splitskom Narodnom kazalištu. Svoje obrazovanje nastavio je 1957. godine na Akademiji za likovne umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je diplomirao 1963., u klasi profesora Antuna Augustinčića. U međuvremenu, jednu godinu radio je kao suradnik u majstorskoj radionici svog profesora.

 

U siječnju 1966. godine, kao stipendist Francuske vlade, započeo je boravak u Parizu. Višegodišnji boravak u Parizu ostavio je vidljive tragove na stvaralaštvo Tome Serafimovskog. Nakon povratka iz Pariza, krajem 1969., neko vrijeme radi kao scenograf u Televiziji Skopje. Od početka 1970. pa sve do 1987. godine živi i radi u Gostivaru i Ohridu.

Član je Društva likovnih umjetnika Makedonije od 1962., član je MANU od 1988., član je SANU, u redu stranih članova od 2003. kao i član Svjetske akademije znanosti i umjetnosti sa sjedištem u San Francisku od 2006. godine.

 

Tijekom svih godina stvaranja, Tome Serafimovski je imao više od 30 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, među kojima: u Gostivaru, Splitu, Rijeci, Parizu, Skopju, Beogradu, Ohridu, Karlovcu, Mostaru, Las Palmasu i Nürnbergu, a sudjelovao je i na preko 300 grupnih i kolektivnih izložbi. Do sada je ostvario, u trajnom materijalu – bronci, mramoru i drvu, preko 500 skulptura (skica, figura, portreta, reljefa), te 40-tak spomen-obilježja i spomenika (na više tema), koji su rasuti diljem Republike Makedonije, prijašnje Jugoslavije i u svijetu.

 

Njegova dijela nalaze se u više privatnih zbirki diljem svijeta, kao i u mnogim galerijama i muzejima, i to u: Galeriji Buckinghamske palače (u zbirci princa Charlesa) u Londonu, Muzeju Vatikana u Rimu, Muzeju društva pisaca u Las Palmasu, Makedonskom kulturnom centru u Perthu, Fondaciji “Kiril i Metodij” u Sofiji, Galeriji Festivalskog centra u Varni, Kući-muzeju “Edvard Kardelj” u Ljubljani, Gradskoj knjižnici u Karlovcu, Muzeju Grada Mostara, Narodnom muzeju u Valjevu, Gradskom muzeju u Đakovu, Galeriji velikana u MANU, Hrvatska, Knjižnici HAZU u Zagrebu, Umjetničkoj zbirci SANU u Beogradu, Sobranju Republike Makedonije, Vladi Republike Makedonije, Muzeju suvremene umjetnosti u Skopju, Dramsko kazalište u Skopju i mnogim drugim institucijama u Makedoniji i diljem svijeta.

 

Akademik Tome Serafimovski je dobitnik brojnih nagrada i priznanja: “11. Oktomvri”, “18. Oktomvri”, “Nereški majstori”, Zlatna povelja za 30 godina umjetničkog rada, “Art egzodus ’98″, “13. Noemvri”, “Duhovni ratnik”, Orden Zagrebačke nadbiskupije, Zahvalnost HAZU, “Majka Tereza”, Orden Reda hrvatskih pletera…

Njegovi najpoznatiji spomenici i spomen-obilježja su: “Makedonski partizanski odred Korab” u Novom Selu kod Gostivara, “Streljanje” u Leunovu, kod Gostivara, “Kiril Pejčinović-Tetoеc” i “Iljo Antеski-Smok” u Tetovu, “Narodni heroj Vjera Jocić” u Makedonskoj Kamenici, “Prodor”, na mostu preko rijeke Korane i “Krava” u Karlovačkoj industriji mlijeka u Karlovcu, “Sv. Kiril i Metodij” u Ohridu, Skopju i Beogradu, “Majka Tereza” u Skopju, Vatikanu i Nürnbergu, “Kočo Racin” u Samoboru i Velesu, “Petre Prličko” i “Panko Brašnarov” u Velesu, “Milton Manaki” u Bitoli, “Ljudevit Gaj” u Zagrebu, “Sv. Naum Ohridski – Čudotvorac” i “Sv. Kliment Ohridski” u Ohridu, i brojni drugi.

Petre Prličko – glumac

1

 

Petre Prličko je jedan od najpoznatijih makedonskih glumaca u kazališnoj i filmskoj umjetnosti. Sa oko 8000 predstava, 32 filma, 6 dramskih tekstova, 11 dramatizacija i dvadesetak televizijskih uloga, on je prava legenda makedonskog glumišta u 20. stoljeću.

Rođen je u Velesu 13. ožujka 1907. godine. I pored toga što je bio upisan u gimnaziju, nije ostal dugo vremena tamo. 1923. godine napušta gimnaziju i priključuje se putujućem kazalištu Mihajla Lazića. Nakon što je promijenio nekoliko kazališnih družina, 1931. ohrabren od načina na koji ga je publika primila, on osniva svoje vlastito kazalište “Boem”.

 

Od 1939. član je Narodnog kazališta u Skopju, te od 1944. u partizanskom kazalištu „Kočo Racin“ koje kasnije prerasta u Makedonsko narodno kazalište. Upravo tamo njegov je talent bljesnuo u punom sjaju i on postaje doajen makedonske scene u to vrijeme. Sa svojim impresivnim izvedbama uloga „čovjeka od naroda“ ističe svoj osobiti umjetnički senzibilitet. Isprobava svoj talent i kao kazališni redatelj. Igrao je glavne uloge i u mnogim filmovima od kojih su najpoznatiji: Frosina – 1952, Vučja noć – 1955, Miss Stone – 1958, Mirno ljeto – 1961, Solunski atentatori – 1961, Tvoj rođendan – 1961, Dani iskušenja – 1965, Do pobjede i poslije nje – 1966, Makedonska krvava svadba – 1967, Memento – 1967, Planina gnjeva – 1968, Republika u plamenu – 1969, Makedonski dio pakla – 1971, Vrijeme, vode – 1980, Vrijeme, život – 1999.

Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja: „Zlatna arena“ za glavnu ulogu u filmu „Miss Stone“, AVNOJ, „11. Oktomvri“, „Branko Gavela“, „Slavica“ za životno djelo, Orden zasluge i druge. Petre Prličko umro je 16. studenog 1995. godine u Skopju.

Makedonska kinematografija

Film Prije kiše

.

 

 

Povijest filmografije u Makedoniji započinje još na početku 20. stoljeća, donošenjem prve kamere na Balkanu od strane braće Manaki. Premda makedonski film nema veliku produkciju, ipak su ostvarenja značajna.

 

1905. g. započinje kreativna povijest filma u Makedoniji. Po sjećanjima Miltona Manakija, Janaki Manaki kupuje filmsku kameru “Bioscope” proizvodnje “Charles Urban Trading Co”. S tom kamerom u rodnoj Avdeli braća snimaju prve “žive slike” ne samo u Makedoniji, nego i na Balkanu. Zauvijek će ostati zabilježena njihova 114 godina stara baka Despina.

1952. g. “Vardar Film” snima prvi makedonski igrani film “Frosina” u režiji Voislava Nanovića. Kasnije slijede filmovi “Vučja noć” u režiji Francea Štiglica, “Mali čovjek” Žike Čukulija, “Miss Stone” Žike Mitrovića (prvi makedonski igrani film u boji), “Viza zla” Francea Štiglica, “Tri Ane” Branka Bauera, “Mirno ljeto” (prvi film sniman od makedonskog režisera, Dimitrija Osmanlija), “Solunski atentatori” Žike Mitrovića (prva makedonska filmska komedija), “Ispod istog neba” Ljubiše Georgievskog i Miomira Miki Stamenkovića, “Dani iskušenja” Branka Gapoa, “Do pobjede i poslije nje” Žike Mitrovića, “Memento” Dimitrija Osmanlija, “Kuda nakon kiše” Vladana Slijepčevića, “Makedonska krvava svadba” Talea Popova, “Planina gnjeva” Ljubiše Georgievskog, “Vrijeme bez rata” Branka Gapoa, “Cijena grada” Ljubiše Georgievskog, “Makedonski dio pakla” Vatroslava Mimice, “Crno sjeme” Kirila Cenevskog, “Embrij No. М” Petra Gligorovskog (prvi makedonski crtani film), “Otac” Kole Angelovskog, “Jad” Kirila Cenevskog i drugi.

     

1976. g. počinje s radom Kinoteka Makedonije. Od tog razdoblja snimljeni su filmovi “Najduži put” Branka Gapoa, “Presuda” Talea Popova, “Ustani Delfina” Aleksandra Đurčinova, “Vrijeme, vode” Branka Gapoa, “Olovna brigada” Kirila Cenevskog, “Crveni konj” Stolea Popova, “Južna staza” Steve Crvenkovskog, “Jesam li ti rekao” Steve Crvenkovskog, “Čvor” Kirila Cenevskog, “Sretna Nova ’49.” Stolea Popova, “Haj-Faj” Vladimira Blaževskog, “Vikend mrtvaca” Kolea Angelovskog i drugi.

 

 

Od 1991. g. snimljeni su filmovi “Tetoviranje” Stolea Popova, “Makedonska saga” Branka Gapoa, “Prije kiše” Milča Mančevskog, “Anđeli na Otpadu” Dimitrija Osmanlija, “Gipsy Magic” Stolea Popova, “Preko jezera” Antonia Mitrićeskog, “Zbogom 20. stoljeću” Aleksandra popovskog i Darka Mitrevskog, “Maklabas” Aca Stankovskog, “Vrijeme, život” Ivana Mitevskog, “Prašina” Milča Mančevskog, “Kao loš san” Antonia Mitrićeskog, “Tajna knjiga” Vlade Cvetanovskog, “Gluha kuća” Ive Trajkova, “Kako ubih sveca” Teone Mitevske, “Godina nade” Svetozara Ristevskog, “Velika voda” Ive Trajkova, “Iluzija” Svetozara Ristevskog, “Bal-kan-kan” Darka Mitrevskog, “Kontakt” Sergeja Stanojkovskog, “Sjene” Milča Mančevskog, “Preokrenuto” Igora Ivanova, “Majke” Milča Mančevskog i drugi.

   

 

Pozivnica: “15. Dani braće Miladinov” u Osijeku i Đakovu

15.dani B  Miladinov 2012(1)

 

Pozivnica: Izložba “Ciklus Reljefi” – Osijek

mreza slike

ZAJEDNICA MAKEDONACA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Makedonsko Kulturno Društvo „Braća Miladinovci“ Osijek

Gradske Galerije Osijek

.

IZLOŽBA SLIKA

.

“CIKLUS RELJEFI”

(CRVENO, LJUBIČASTO, BIJELO)

.

AKADEMSKI SLIKAR

KRUNISLAV STOJANOVSKI

.

petak, 18. svibnja 2012. godine od 20 sati

Galerija Waldinger, Osijek, Fakultetska 7

.

POKROVITELJI

Savjet za nacionalne manjine pri Vladi R. Hrvatske,

Osječko-baranjska županija i Grad Osijek

.

Pozivnica za izlozbu K. Stojanovskog – Osijek 2012

Pozivnica: “21. Dani makedonske kulture – Sv. Kiril i Metodij” – Split

LOGO ZAJEDNICE

ZAJEDNICA MAKEDONACA U REPUBLICI HRVATSKOJ

I

MAKEDONSKO KULTURNO DRUŠTVO „MAKEDONIJA“ SPLIT

VIJEĆE MAKEDONSKE NACIONALNE MANJINE GRADA SPLITA

MAKEDONSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OPĆINA „SV. NAUM OHRIDSKI“ SPLIT

PREDSTAVNIK MNM ZA SPLITSKO-DALMATINSKU ŽUPANIJU

 

KULTURNA MANIFESTACIJA

 

„21. DANI MAKEDONSKE KULTURE – SV. KIRIL I METODIJ“

Program:

subota, 14. travnja 2012. u 11.00 sati; MKD „Makedonija“, Maž. Šetalište 8/A, Split

OTVARANJE IZLOŽBE IKONA „VO PRESRET NA VELIGDEN“

zagrebačke umjetnice Vere Bulović Ismailovske uz nastup pjevačkog zbora MKD-a „Makedonija“

* * *

ponedjeljak, 14. svibnja 2012. u 19.00 sati; Europski pokret Split, Hrvojeva 1, Split

„SVEČANA AKADEMIJA“ najstarijeg makedonskog dnevnog lista „Nova Makedonija“

uz nastup pjevačkog zbora MKD-a „Makedonija“

* * *

Utorak, 15. svibnja 2012. u 11.30 sati; GK „Marka Marulića“, Ulica slobode 2, Split

OTVARANJE IZLOŽBE RADOVA KOLONIJE PAPRADINSKI MAJSTORI“ VELES; RM

uz nastup pjevačkog zbora MKD-a „Makedonija“

* * *

petak, 25. svibnja 2012. u 19.00 sati; Sjemenište Splitsko-makarske nadbiskupije

 „SVEČANA AKADEMIJA“ MKD-a „Makedonija“

Predavanje o životu i djelu Sv. Kirila i Metoda-prof.dr. Vasil Tocinovski

Kulturni program:

Pjevačka, recitatorska i folklorna grupa MKD-a „Makedonija“

uz pratnju orkestra „Makedo“ MKD-a „Makedonija“

i nastup najmlađih polaznika škole makedonskog jezika u OŠ Skalice

Gosti: Novi mađarski kulturni centar Split

* * *

             Subota, 26.svibnja 2012. u 12.00  sati, MKD „Makedonija“ Split, Tolstojeva 32

Pjesnici i pisci u MKD „Makedoniji“ u Splitu

(promocija knjiga i zbirki pjesama makedonskih autora)

 

 

POKROVITELJI

SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE

SLUŽBE ZA KULTURU GRADA SPLITA

Kokan Ajanovski – maratonac

2

 

Kokan Ajanovski (17. siječanj 1982.) je natjecatelj u maratonskom trčanju, prvak Makedonije na 10 kilometara u 2010. godini na državnom atletskom prvenstvu u Velesu. Državni prvak na 5 kilometara u 2011., prvi na Skopskom polumaratonu među makedonske konkurencije 3. u generalnom plasmanu. Reprezentativac Makedonije u planinskom trčanju i cross countriju i kao takav, sudionik svjetskog i europskog natjecanja u planinskom trčanju. Član je atletskog kluba „Rabotnički“, Skopje.

 

Atanas Nikolovski – kajakaš

1

 

Atanas Nikolovski (22. lipanj 1980.) je makedonski juniorski šampion od 1998. godine u disciplini kajak na divlje vode. 15. Mjesto na svjetskoj rang listi u juniorskoj konkurenciji. Seniorski šampion Makedonije od 2000. do 2010. 2004. godine plasirao se na 6. mjestu europskog šampionata u ekipnom natjecanju, a kao individualac zauzima 19. mjesto. 2008. nosio je makedonsku zastavu na 29. Ljetnim olimpijskim igrama u Pekingu, Kina. 2009. doseže 14. mjesto na svjetskoj rang listi na utci u Sidneju, Australija. 2010. godine osvaja prvo mjesto u polufinalu utrke, a na kraju završava na 7. mjestu na Svjetskom prvenstvu na rijeci Tacen, u Ljubljani, Slovenija. Nosi brončanu medalju Balkanskog šampionata, pobjednik je i na Ilindenskom kajaku – slalom 2010. (IKAS) na rijeci Treska kod kanjona Matka i deseti je put postao prvak Makedonije. Proglašen je najboljim makedonskim sportistom u 2010. godini.